| |
|
MAGLAJ
Idući dolinom rijeke Bosne, ma odakle krenuli od njegog ušća ili izvora, stićete u Maglaj – grad na obalama Bosne. Nalazi se u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine. Kroz Maglaj prolaze magistralni put M-17 i željeznička pruga Ploče – Bosanski Šamac. Do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, općina Maglaj se prostirala na 385 km2 ali Odlukom Visokog predstavnika o integraciji općine Žepče, teritorija se smanjila na oko 260 km2.
Po popisu stanovništva 1991. godine na teritoriji općine Maglaj je živjelo 43.294 stanovnika. Općina je bila prepoznatljiva kao «BiH u malom» jer je procentualni etnički sastav bio identičan procentualnom sastavu etničkih zajednica u BiH.
Ratna dešavanja ostavila su dubok pečat i na ovo područje, uništeno je 73% stambenog fonda (oko 5300 stambenih jedinica). U Maglaju trenutno živi oko 27.500 stanovnika. Na području općine Maglaj u sklopu 133 privredna društva trenutno je registrovano 200 djelatnosti od čega 43,50 % trgovinske, 40,50% proizvodne i uslužne, ugostiteljske 5,50% i u saobraćaju 10,50%. Registrovano je i oko 330 samostalnih radnji. Oduvijek se ime Maglaja vezivalo za ime giganta celuloze i papira – Natron. Privatizacija preduzeća «Natron» od strane turskih investitora, grupacije «Hayat» sa tendencijom vraćanja pozicija preduzeća na tržište koje je zauzimao na prostoru bivše Jugoslavije, izvršena je 2004.godine.
Na području općine djeluju «Prva osnovna škola», Osnovna škola «Maglaj», Osnovna škola «Novi Šeher», Mješovita srednja škola i Opća gimnazija «Edhem Mulabdić». Brojne kulturne sadržaje u ovom gradu poput koncerata, predstava, promocija knjiga i izložbi organizuju Dom kulture «Edhem Mulabdić» te Narodna biblioteka koja se svrstava u red najuređenijih na području Zeničko – dobojskog kantona pa i šire.
Od vrijednijih spomenika kulture Maglaja izdvajamo staru utvrdu Gradinu koju je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, nedavno uvrstila na listu 12 nacionalnih spomenika kulture u BiH. Kuršumliju džamiju u drugoj polovini 16. vijeka podigao je Jusuf paša Kalavun. Džamija je pokrivena olovom pa je u narodu poznata kao Kuršumlija. Svetište Leopolda Mandića na mjestu katoličke crkve Sv. Ante Padovanskog iz 1919. godine, otvoreno je 1979. godine. Pravoslavna crkva Sv. Ilije Proroka sagradjena je 1909.godine. U toku je rekonstrukcija objekta.
U Maglaju djeluju udruženja građana koja obrađuju razna pitanja poput ekologije, omladine, djece sa posebnim potrebama, žena, kulture i drugo, koja okupljaju različite socijalne kategorije. Ukupan broj organizacija registrovanih u Maglaju je 40, od kojih su 25 udruženja građana i 15 sportskih klubova. Maglajske nevladine organizacije su obezbjedile prostorije i podršku od strane lokalne uprave u većini slučajeva, tako da se može reći da se oni nisu suočavali sa sličnim problemima kao NVO sektor u drugim opštinama/općinama u projektu MDP-a. U maglajskoj opštini/općini nalazi se 22 mjesne zajednice.
Komunikacija izmedu MZ-a i lokalne uprave je u znatnoj mjeri poboljšana tokom proteklih nekoliko godina. Moderan informacioni sistem je razvijen u ovoj općini uz podršku MDP-a i svakako će doprinijeti još boljem uvezivanju terenskih kancelarija, odnosno matičnih ureda, sa glavnim uredom u zgradi lokalne uprave.
|
|
|
dalje
